Recept za domaću tarhanu: Osam puta jeftinija od supe iz marketa i 300 puta zdravija

Ostalo
Podijelite sa prijateljima!!!
loading...

Tarhana, tarana ili kako je u Bosanskoj krajini zovu trahana, ima isto toliko načina pripremanja koliko i naziva: Sarajevska, Mostarska, Jajačka, Bihaćka… Ponekad se tijesto, a i ostala priprema i “sastavljanje“ tarhane, razlikuju čak od mahale do mahale, piše Aura.

Na primjer, u Sarajevu se, prema internetskoj stranicu Mcm.ba, tijesto tarhane pravi od bijelog brašna, jaja i paradajza. Izmućena jaja i propasirani paradajz se bacaju po razasutom brašnu. Nastale mrvice se prosijavaju i protjeruju kroz đevđir, razastru se i suše. Tako sasušeni se čuvaju do upotrebe. Ponegdje u Sarajevu, prije protjerivanja kroz đevđir, tijesto ostane 3 – 4 dana da malo „kisne“.

U Mostaru se tarhana prema Aliji Lakišiću spravlja drugačije, sa jajima, brašnom i malo soli. A, kuha se na mesnoj vodi od goveđeg mesa. U Jajcu je to jaka supa sa kokošijim mesom, a tijesto se zamijesi kvascem i sa malo soli. Zamjesi se tvrdo kao za hljeb i ostavi se da stoji sedam dana, a potom razvija, suši i prosijava.

Zabilježen je i bihaćki recept po kojem se tarhana sprema bez mesa, ali sa dosta mlijeka i vrhnja i sa mladim maslom.

Kako god, tarhana se uvijek spremala da traje duži vremenske periode. Barem dva puta godišnje. Za svaki slučaj, tarhane je moralo biti u kući makar malo, za nuždu, ako bahne neki nenajavlje gost, ili ako bi kome od ukućana prahnulo da je pokusa. Tarhana se jede jednako i zimi i ljeti. Ponekad se služi kao glavni obrok za doručak, a nerijetko je dio predjela i ručka.

Potrebni sastojci i priprema

POTREBNO JE: pola kilograma brašna u jednoj posudi, dva kilograma brašna u drugoj posudi, dvije čaše vode, čaša kiselog mlijeka, kesica suhe germe (ako koristimo svježu onda se stavlja komadić otprilike kolika je kocka šećera) i so (nešto manje od jedne supene kašike)

U pola kilograma brašna staviti germu, so i zakuhamo nešto rjeđe tijesto sa mlakom vodom i kiselim mlijekom. U toploj prostoriji, pokriveno, ostaviti tijesto da „kisne“ tri do četiri sata. Tako pripremljen kvas saspemo u ona dva kilograma bijelog brašna i zakuhamo tvrdo, pa to tijesto ostavimo da odstoji nekoliko dana.

Ukoliko omekša, tijestu možemo dodati još malo brašna, ali sve opet treba dobro ujednačiti, da se dodano brašno ne primijeti. Ostavimo još nekoliko sati pa ga isitnimo koristeći se đevđirom. Bosanske domaćice bi rekle da tijesto treba protjerati kroz đevđir. Tarhana, koja je još uvijek vlažna, može se prosijati malo kroz đevđir, da bi odvojili eventualno zaostalo brašno.

Tarhana se zatim prostire na čiste, suhe čaršafe, u prozračne i suhe sobe, i tako stoji dok se lijepo ne osuši. Otprilike, tarhana je suha kada njezina zrnca zveckaju kada se sipaju u tegle.
Ako neko voli, prilikom pripremanja tarhane može dodati dva do tri oguljena i izerendana paradajza, koje prethodono također protjeramo kroz sitno sito, jer nije dobro da ostaju košpice od paradajza. Osim paradajza, da bi dobili na kvaliteti, nije loše u tijesto dodati i dva do tri jajata, najbolje domaća. Na taj način tarhna će imati jači ukus, bit će prhka i imat će lijepu žućkastu boju.

Osam puta jeftinija od supe iz marketa

Kako u tipična bosanska jela idu isključivo prirodni sastojci, koji se mogu uzgojiti ili napraviti u svakom domaćinstvu, onda ispadne da svaka domaćica može nahraniti svoje ukućane mnogo jeftnije nego li da namirnice kupuje u trgovačkim centrima.

Najbolji primjer za to je tarhana. Za kupovinu 2,5 kg tjestetnine za supu potrebno nam je oko 40 KM. Ako uzmemo u obzir da u jednoj „kupovnoj“ supi dođe oko 0,60 gr tjestetine, a platimo je 1 KM, računica je jasna – za 2,5 kg tarhane potrebno nam je tek oko 5 KM.

loading...

Comments

comments

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *