SRČANE BOLESTI UBICE BROJ 1 U SVIJETU: Ovo su simptomi koje MORATE prepoznati!

Zdravlje&Ljepota
Podijelite sa prijateljima!!!
loading...

Uvjereni ste da ste izmoreni zbog brojnih obveza i ubrzane svakodnevnice, ali imajte na umu da je bolje spriječiti nego liječiti pa se svakako obratite liječniku ako imate osjećaj čestog umora ili vas umara ono što donedavno nije. Prenosi “Novi“.

Kardiovaskularne bolesti uzrokovale su 2015. godine trećinu svih smrti u svijetu, po posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Te je godine u svijetu umrlo 56 milijuna ljudi, od čega 40 milijuna od nezaraznih bolesti.

Četiri su glavna uzroka smrti od nezaraznih bolesti: kardiovaskularne bolesti (17,7 miliona ili trećina svih smrti u svijetu), rak (8,8 miliona), hronične respiratorne bolesti (3,9 miliona) i dijabetes (1,6 miliona).

Veliki svjetski zdravstveni problem u 2015. i dalje je bila tuberkuloza, iako se radi o izlječivoj bolesti. Zabilježeno je 10,4 milijuna novih slučajeva i 1,4 miliona smrti.

Procjenjuje se da je 152.000 ljudi ubijeno u ratovima i sukobima, od čega dvije trećine u Siriji i Iraku. To je 0,3 posto svih smrti u svijetu, ali u procjenu nisu uključene neizravne posljedice rata, poput širenja zaraznih bolesti ili pothranjenosti.

OVO TREBATE ZNATI

Ako pušite, pijete alkohol, svakodnevno ste izloženi visokoj razini stresa, nedovoljno spavate, hranite se nezdravo, dugo sjedite i ne bavite se fizičćkim aktivnostima, u riskantnoj ste skupini da obolite od neke od kardiovaskularne bolesti. Dobro je znati prepoznati koji su to simptomi koji ukazuju na probleme sa srcem

Bol u prsnom košu

Osjećaj težine, pritiska u prsnom košu i prateća bol često su rezultat nedovoljne opskrbljenosti srčanog mišića krvlju. Javite se liječniku da provjeri je li zaista riječ o bolesti srca.

Dispneja

Javlja se u ranim stadijima bolesti srca tokom tjelesne aktivnosti. Niakko nemojte zanemariti i ovaj simptom.

Umor

Ovo je jedan od simptioma koje rijetko ko može povezati s bolešću. Uvjereni ste da ste izmoreni zbog brojnih obaveza i ubrzane svakodnevnice, ali imajte na umu da je bolje spriječiti nego liječiti pa se svakako obratite liječniku ako imate osjećaj čestog umora ili vas umara ono što donedavno nije.

Kratak dah – kad srce dobiva manje krvi to dovodi do toga da i pluća primaju manju količinu kisika nego je to uobičajeno. Razlog za to je međusobna povezanost ova dva ogranska sustava. Upravo zato je kratak dah jedan od simptoma zbog kojih biste trebali posjetiti liječnika.

Slabost – kad vam tijelo oslabi razlog za to mogu biti i sužene arterije zbog čega vam je poremećena cirkulacija. Zato mišići ne mogu dobiti dovoljno kisika i hranjivih tvari pa se osjećate slabijima nego inače.

Vrtoglavica i hladan znoj – slaba cirkulacija dovodi i do manjka krvi u mozgu, a to se onda može manifestirati kao vrtoglavic

Donosimo deset savjeta pomoću kojih možete spriječiti srčani udar.

1. Naučite se zdravo hraniti

Ako ste poklonik ‘junk fooda’ i obroci vam se svode na sendviče natopljene majonezom, cheeseburgere, pomfrit, pikantne masne umake i sličnu hranu, onda je nerazumno očekivati zdravo srce. Uz takvu hranu pitanje je dana kad će se srce pobuniti. Čestu zaduhu, ‘preskakanje’ srca i pojavu nelagode u prsima spriječit ćete zamijenite li masnu prženu hranu zdravom, energetski vrijednom, lako probavljivom, umjereno slanom. Pomoću zdravih obroka možete sniziti visoki krvni tlak i regulirati šećer i masnoće i krvi.

Zdravo ne znači dijetno

U prehranu uključite svježe voće i povrće. Plavu ribu jedite barem dva puta tjedno jer obiluje omega-3 masnim kiselinama koje mogu spriječiti taloženje masnoće po stjenkama krvnih žila. Jedite cjelovite žitarice poput zobenih pahuljica i integralni kruh jer su bogati vlaknastim tvarima. U prehranu uvrstite mahunarke. Grah i leća bogati su željezom i kalcijem. Orašasti plodovi su, pak dobri antioksidansi, sadrže omegu-3, vlakna i vitamin E koji sprečava starenje i razvoj arteroskleroze. Prelazak na zdravu prehranu nemojte doživjeti kao kaznu. Zdravim namirnicama možete pripremiti vrlo ukusna jela koja prema potrebi uvijek možete dodatno oplemeniti ekstra djevičanskim maslinovim uljem, te mediteranskim začinima kao što su ružmarin, bosiljak, kadulja, majčina dušica, vlasac, peršin…

2. Otkrijte srčane bolesnike u obitelji

Morate znati od čega boluju članovi obitelji! Pozorno slušajte što će reći roditelji, baka i djed ili starija braća i sestre, tete, ujaci… Doznajte koliko dugo imaju srčane tegobe, jesu li preživjeli infarkt, jesu li podvrgnuti kakvom kirurškom zahvatu na srcu i slično. Ako vam je na primjer otac umro od srčanog udara u 50. godini, onda spadate u rizičnu skupinu. Ako je otac puno pio i pušio, noćima bećario i uživao u špeku i kulenu, za njegovu smrt je kriv neuredan život, a ne genetsko naslijeđe, što je za potomke olakotna okolnost, barem što se infarkta tiče. U svakom slučaju nađite vremena i napravite preventivne pretrage srca. Najbolje je porazgovarati sa specijalistom kardiologom i držati se njegovih preporuka.

3. Kontrolirajte rad srca nakon 18. godine

Može se dogoditi da ne znate što je bilo s bliskim rođacima, jer ste primjerice usvojeni, ili su vas iz nekog razloga odgajali rođaci. Život u neizvjesnosti riješite preventivnim sistematskim pregledom. Postoje li srčane bolesti u obitelji, od 18. godine života provjeravajte krvni tlak. Od 18. se također preporučuje provjeravati kolesterol u krvi. Prema potrebi rade se ultrazvučni testovi koji mogu otkriti arterijska suženja. Čuvajte se suvišnih kilograma! Srce ne trpi višak masnog tkiva. Indeks tjelesne mase (ITM) je okvirni pokazatelj debljine. Računa se tako da se tjelesna masa osobe u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima. ITM prikazuje odnos težine i visine.

4. Što prije prestanite pušiti

Svaki pušač na Zemlji zna da pušenje škodi zdravlju. Problem je u tome što je teško prestati. Gotovo dvije trećine pušača imaju želju prestati pušiti, ali je ovisnost jača od toga. Prema podacima američka Agencije za hranu i lijekove gotovo polovica bolesnika koji su operirali rak pluća i dalje puše, što zorno opisuje koliko može biti jaka ovisnost o cigareti. A pušenje djeluje jako loše na srce. Za vrijeme pušenja stvara se ugljični monoksid (CO). To je plin kakav automobil proizvodi izgaranjem benzina. Ugljični monoksid zauzima mjesto kisika kojim su se opskrbljivale krvne stanice. Putem krvi otrovni plin tako ulazi u srce i iz srca kola žilama. A za pravilan rad srce trebamo kisik!

Mogućnosti odvikavanja

Ako pušite kutiju cigareta na dan u tijelo unosite 4 do 8 posto ugljičnog monoksida. Normalna količina CO-a u krvi je iznimno niska, a najčešće ga uopće nema. Najbolje bi bilo prestati pušiti. Veliki rizik od srčanog udara time se eliminira. Danas kod nas postoje škole ne pušenja. Postoje i metode postupnog smanjivanja broja popušenih cigareta. Postupno smanjivanje nikotina tijelo ne dovodi u stanje stresa. Također je dokazano da je puno lakše prestati kad postoji timska odluka, tada što kod odvikavanja pomaže natjecateljski duh. Kod odvikavanja od pušenja koristi se i hipnoza, a pušači se mogu odvikavati i pomoću niza preparata kao što su tablete, kaugume, flasteri.

5. Naučite se osloboditi stresa

Ako se osobe koje su preživjele srčani udar ponovo vrate na stresan posao imaju dvostruko veću vjerojatnost ponovo doživjeti udar, tvrde kanadski znanstvenici. Hipotalamus je dio mozga odgovoran za stres. On alarmira nadbubrežnu žlijezdu koja tada u velikoj količini otpušta hormon stresa kortizol i adrenalin. U stanju stresa srce brže kuca, raste krvni tlak i pojačava opskrba tijela energijom. U psihologiji se takvo stanje opisuje kao: ‘bori se ili bježi’. Stresno stanje tijelo tumači kao prijetnju i stoga se nakon stresnih situacija treba znati opustiti. Dobar način opuštanja može biti druženje s prijateljima, šetnja ili meditacija. Problem je kad metode opuštanja više nisu dovoljne. Ako primijetite da vas aktivnosti i sport ne ispunjavaju tada potražite pomoć psihijatra. Pravovremenim liječenjem sačuvat ćete srce i živce.

6. Kontrolirajte krvni tlak
Tihi infarkt ne boli

Kod 20 posto ljudi infarkt se dogodi bez boli. Obično takav infarkt zadesi kronične bolesnike kao što su dijabetičari. Sumnju u takozvani ‘tihi infarkt’ može otkloniti snimanje srca visokorezolucijskom ili takozvanom usporenom magnetskom rezonancijom (DE-CMR). Pretraga omogućuje uočavanje razlike između zdravog i oštećenog tkiva.

Mjerenjem krvnog tlaka zapravo se mjeri koliki je pritisak krvi na stjenke krvnih žila. Kod mjerenja tlaka imamo dvije vrijednosti: sistolički i dijastolički tlak. Kod očitavanja tlaka prva veća vrijednost označava sistolički tlak, (to je visina tlaka u arterijama kada se srce steže i otpušta krv u aortu). Drugi niži broj očitava dijastolički tlak, (pokazuje visinu tlaka koji ostaje u arterijama između otkucaja kad se srce opušta i puni krvlju). Čovjek godinama može podnositi visoki tlak bez ikakvih tegoba i znakova koji upućuju na razvoj bolesti.

‘Tihi ubojica’

Zato se povišeni krvni tlak zove ‘tihim ubojicom’. Organizam s godinama gubi borbu s visokim tlakom. Na vidjelo tada izlaze njegova nedjela: proširene vene, srčane bolesti, te oštećenja drugih organa. Mjerite krvni tlak! Ako nemate tlakomjer zamolite susjeda ili medicinsku sestru u domu zdravlja da vam ga izmjeri. Pokaže li tlakomjer vrijednosti – do 120/80 – imate dobar tlak, vrijednosti tlaka – do 140/80 – smatraju se povišenim tlakom, a vrijednosti preko toga – visokim tlakom. Imate li visoki tlak otiđite kardiologu, pripisat će vam lijekove i ukazati na to što smijete, a što ne smijete činiti. Osim lijekova za srce prema potrebi se pripisuju i diuretici pomoću kojih se tijelo oslobađa viška vode i soli.

7. Hitno unormalite kolesterol

Kolesterol je vrsta masnoća koja je prisutna u svakoj živoj stanici. Kolesterol sudjeluje u metaboličkom procesu izmjene tvari i služi za sintezu hormona kore nadbubrežne žlijezde i spolnih hormona i još puno toga. Kad su vrijednosti kolesterola povišene sinkrono raste i rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Kolesterol i ostale masnoće topivi su samo u mastima. Stoga kolesterolu na putu iz probavnog sustava i jetra do svih stanica u tijelu trebaju prenositelji. Tu ulogu obavljaju lipoproteini.

‘Dobar’ i ‘loš’

Lipoproteini male gustoće (LDL) prenose kolesterol iz jetre do stanica. Višak kolesterola može se taložiti na stjenkama arterija, te uz još neke druge supstance stvara aterosklerotski plak koji s vremenom može začepiti protok krvi u žilama. LDL kolesterol se zato još naziva i ‘lošim kolesterolom’. Lipoproteini velike gustoće (HDL) na sebe privlače suvišan kolesterol iz krvi i tkiva i prenose ga u jetra. Na taj način smanjuju vjerojatnost nagomilavanja kolesterola na stjenkama krvnih žila i vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti. HDL-kolesterol se još naziva ‘dobrim kolesterolom’.

Manji od 5,0

Preporučena vrijednost kolesterola trebala bi biti manja od 5,0 mmol/1. LDL kolesterol treba biti manji od 3,0mmol/l, a HDL kolesterol veći od 1,0 mmol/l za muškarce i veći za 1,2 mmol/l za žene. Kolesterol u krvi može se regulirati nemasnom hranom i tjelovježbom, a kad to nije dovoljno potrebno je uzimati lijekove za regulaciju masnoća u krvi.

8. Aspirin nakon ručka

Kako bi se smanjio rizik od drugog srčanog udara još je 1998. godine američka Agencija za hranu i lijekove donijela preporuku o uzimanju jednog aspirina dnevno. Popularni analgetik je najbolje popiti poslije ručka. Ne smije se piti navečer! Njegova uloga je spriječiti zgrušavanje krvi. Kad je krv rjeđa manja je vjerojatnost od srčanog udara. Prije negoli se krene uzimati taj analgetik svakako treba čuti savjet liječnika. Ako uzimate aspirin klonite se alkohol, jer može prouzročiti unutarnje krvarenje.

9. Najbolja mjera – 8 sati sna

Prema statističkim procjenama oko 60 posto odraslih osoba ima problema sa spavanjem. A samo 37 posto njih noću spava 8 sati, što je i preporuka liječnika. Studija harvardskih znanstvenika pokazala je kako za srce nije dobro premalo, ali ni previše sna. Znanstvenici su 10 godina pratiti navike spavanja i zdravlje više od 70.000 žena i muškaraca između 45 i 65 godina. Kad se krenulo s promatranjem žene i muškarci su bili zdravi. Nakon 10 godina 934 žene patile su od srčanih bolesti, a 271 je umrla zbog srca. Kod 40 posto žena koje su spavale manje od 5 sati javili su se izraženiji rizici od razvoja srčanih bolesti. Istraživanje je pokazalo kako ni previše sna nije dobro. Kod 37 posto žena koje su spavale 10 i više sati također su postojali rizici od razvoja srčanih tegoba. Znanstvenici su slične rezultate dobili praćenjem muškaraca. Iz svega se može zaključiti da je ključ dobrog rada srca i – 8 sati sna.

10. Srcu godi tjelesna aktivnost

Ne bi smjeli zaboraviti i srce je mišić kojemu treba vježba jednako kao i svim drugim mišićima u tijelu. Liječnici preporučuju minimalno 30 minuta tjelesne aktivnosti tri puta tjedno. Ali, želite li biti u dobroj formi vježbajte svakodnevno po 30 minuta. Pritom nemojte iscrpljivati organizam trčanjem i vježbanjem pod opterećenjem u teretani. Dobra prevencija od kardiovaskularnih bolesti je plivanje i hodanje. Ako nemate naviku hodati bez cilja, nabavite psa. Ljubimac će vas prisiliti na izlazak iz kuće. Imate li financijskih mogućnosti igrajte golf, planinarite, vozite bicikl… Pronađite tjelesnu aktivnost koja vam goditi jer ćete na taj način lakše steći svakodnevnu naviku vježbanja. Tjelesnom aktivnosti jačate ne samo mišiće, stječete imunitet i sprečavate razvoj krvožilnih i srčanih bolesti.

loading...

Comments

comments

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *